Intervju: Nedžad Gicić


Rođeni ste 1971. u Skoplju, u vremenu kada su nastajali New Age i New Wave pokreti. Koliko je to doba uticalo na vašu životnu i intelektualnu formaciju?

- Očigledno presudno! Svaki je ambijent odrastanja od veoma bitnog značenja za formiranje ličnosti, a kod mene se to manifestovalo kroz naklonjenost novim saznanjima i spoznajama kao i novim umjetničkim izražajima (muzici, filmu, stripu ...)   

Potičete iz Sandžaka, ali ste odrasli u multikulturalnom Skoplju. Kako je ta sredina oblikovala vašu perspektivu i interesovanja?

- Kao što su i moji roditelji odrasli u multikulturalnom Sandžaku tako sam i ja genetski naslijedio širinu kosmopolitičkog svjetonazora i veoma sam ponosan na to što u njihovim i mojeg srcu nikada nije postojala averzija prema drugačijima od nas. Naprotiv, vaspitan sam u islamskom duhu tolerancije i očuvanja tuđe časti. 
   
Spominjete da su stripovi igrali važnu ulogu u vašem odrastanju. Koji su vas najviše inspirisali i da li su uticali na vaš kasniji spisateljski rad?

- Da, namjerno spominjem stripove u autobiografiji jer su protkani moralnim kodeksima časti, herojstva i altruizma kojeg sve manje vidimo u životu. Također sam po prvi put u njima prepoznao estetiku grafičkog dizajna i animiranja prostora što mi je kasnije pomoglo da kultiviram ne samo čitalačku naviku već i vizualizaciju raznih fenomena u mentalnoj obradi prilikom pisanja.

Vaš obrazovni put je zanimljiv – od mašinskog tehničara do profesora psihologije. Kako se desila ta promena i kako se reflektuje u vašem pisanju?

- Nevjerovatno usklađeno da sam iznenađen kako se sve to fino uklopilo i kako svoje poznavanje iz egzatnih naučnih oblasti (fizika, mehanika) spajam sa metafizičkim i spiritualnim empirijskim iskustvima, nalazeći slkad a ne sudar dveju naočigled suprotnih, ali u suštini vrlo bliskih i nerazdvojnih oblasti našeg ličnog i kosmičkog postojanja. 

Radite u IT sektoru, ali se bavite i pisanjem, dizajnom i menadžmentom islamskih platformi. Kako balansirate između tih različitih oblasti?

- Najvažnija je strast i volja da se organiziraju i sa uživanjem obavljaju svi ti procesi koji se međusobom nadopunjuju jer su izazovni za kreativno promišljanje i balansiranje različitih strana i centara hemisfere mozga.

Osim pisanja eseja, vodite Facebook grupu Na bedemu spoznaje. O čemu se tamo najviše diskutuje i kakvu interakciju imate sa članovima?

- Imali smo izuzetno korektnu i živu diskusiju gotovo četiri godine dok nam nisu, nažalost, hakirali grupu, odnosno moj facebook profil administratora grupe. Trenutno pokušavam da vratim ukrađeni profil i veliki broj fb prijatelja.

Kako biste opisali osnovnu ideju trilogije i šta vas je inspirisalo da je napišete?

- Inspiraciju za pisanje trilogije dobio sam iznenada u toku mjeseca posta, Ramazana 2024. kada sam gotovo intuitivno počeo da vodim arhivu tekstova i objava koje smo sa članovima grupe pisali i objavljivali, ni ne sluteči da će sve to uskoro nestati brisanjem mojeg fb admin profila. Na osnovu tema koje su bile obrađivanje polako se nazirala konstrukcija projekta trilogije i nakon prve knjige izgradio sam koncept da objavim sadržaj i materijal u tri dijela jer su se doticali raznih i raznolikih oblasti ali su sve pratile jednu istu nit, a to je komparativna studija između materijalnih i metafizičkih saznanja. 

Prvi deo, Metafizički ogledi duše, nosi snažan filozofski i duhovni ton. Na koje ključne teme se fokusira?

- U prvom dijelu trilogije, Knjiga prva, dotičem se psiholoških tema, poput snova kao metafizičkom ali i empirijskom iskustvo kojeg svako može doživjeti, ponoviti i savremenim instrumentima elektromagnetne REM moždane funkcije – izmjeriti. Otvaram put ka naučnoj duhovnosti ističući da ne postoji nikakav nesklad ili sukob između religije i nauke. 

Sedam zemalja, drugi deo trilogije, sugeriše slojevitost postojanja. Možete li nam pojasniti simboliku i tematski okvir ove knjige?

- Knjiga druga, centralni je i najvažniji dio trilogije, jer se u njoj možda po prvi put u istoriji ljudskog proučavanja teme ‘sedam zemalja’ sublimiraju sva dosadašnja promišljanja na globalnoj svjetskoj sceni, počevši od istočnjačkih duhovnih tradicionalnih učenja pa sve do zapadnjačkih koncepata i psiholoških teorija učenjaka i ostalih ideja na istoj temi.

Saga o zaboravku zvuči kao završni čin trilogije. Da li ona donosi odgovore na pitanja iz prethodnih knjiga ili otvara nova?

  - Konceptualno su sve tri knjige na istoj liniji, ali su i zasebne u fokusu tema koje se tretiraju u njima. U posljednjem činu se govori o fenomenu ljudskog zaborava, kako onog ličnog tako i kolektivnog, te se dovode u korelaciju sa slučajnim ili namjernim brisanjem nekih civilizacijskih sječanja koja bi koristila da nas opomenu od [tetnih posljedica, to jest - antropocene, kao poslednjeg ciklusa samouništenja planete Zemlje uslijed štetnog uticaja ljudi na globalne klimatske promjene.

Kako ste odlučili da spojite duhovnost, psihologiju i nauku u svojim knjigama? Da li je to bio svestan koncept od početka?

- Da. To je bila glavna ideja vodilja od samog početka pisanja, jer mislim da se ovakav multidisciplinarni pristup rijetko viđa i da bi koristilo globalnoj kolektivnoj svijesti da što više promišlja u široj slici koja nam govori da smo svi povezani na neki način i da smo u istom krugu, a on je mali.

Kojoj publici su vaše knjige prvenstveno namenjene i kakav odjek imaju u regionu?

- Knjige nema određenu ciljnu grupu ni u smislu uzrasta ni bilo koje druge kategorije ili po bilo kojem kriteriju podjele, jer se bave prvenstveno znanjem i spoznajom, a one su opšte kategorije i zavise prije svega od stepena interesuvanja jedne osobe da istražuje i doznaje čitajući ovakvu vrstu literature o temama koje su možda iz graničnih oblasti ljudskog saznanja, ali samim tim i značajnije se obračaju izabranoj publici koja zna šta traži i šta može da očekuje.

Radite na promociji trilogije na engleskom jeziku. Kakav izazov predstavlja prevođenje ovako kompleksnih tema?

- Prije svega najvažniji motiv mog pisanja je dijeljenje informacija i spoznaja do kojih sam došao kroz 50 godina svog života, obrazovanja i proučavanja tema koje su najpre mene jako interesovale, a zatim i jaku želju da to podijelim sa što većom čitalačkom publikom diljem svijeta. Tehnički dio koji se tiče samog prevođenja je sasvim trivijalna stvar, jer su mnogo važnije pouke koje ova trilogija sadrži u sebi. 

Da li planirate dalji rad na sličnim temama ili se otvarate prema novim književnim pravcima?

- Uskoro planiram pripremu na novom književnom izazovu, ali je ideja još uvijek u svom zarodišu, no ako postoji pozitivna reakcija i zainteresiranost od šire čitalačke publike bilo bi mi pravo zadovoljstvo da nastavim u pravcu u kojem sam i započeo.


Popular posts from this blog

Konkurs za najlepšu pesmu za nagradu „Nenad Radoš” književnog klub „Ivo Andrić”

Haiku časopis „LOTOS” raspisuje konkurs za nagradu „Radmila Bogojević”

Raspisan konkurs za najbolju savremenu srpsku pripovetku „Laza K. Lazarević”